|
| 04. Apr, 2026 |
  |
Veća žrtva
Britanski i australski građani plaćaju cijenu sukoba čiji im uzročnici ostaju tajnom. Dok im političari govore neka štede gorivo i neka se spreme na mjesece oskudice, nitko im ne otkriva tko je zapravo kriv za krizu koja im dolazi pred kućni prag.
Kriza koju političari ne žele nazvati pravim imenom
Premijer Ujedinjene Kraljevine Keir Starmer i njegov australski kolega Anthony Albanese održali su koordinirane govore svojim nacijama u kojima su građanima poručili da se pripreme na teška vremena. Albanese je otvoreno rekao Australcima da će ekonomski udari uzrokovani ratom s Iranom potrajati mjesecima, pozvao ih je neka prijeđu na javni prijevoz ako im je to moguće i obećao smanjenje poreza na gorivo. No ono što je izostalo iz njegova obraćanja bilo je imenovanje pravoga krivca za nastalu situaciju.
Starmer je zauzeo gotovo istovjetan ton. Proglasio je da ovo nije rat Britanije, ali je istodobno upozorio da će utjecaj toga rata oblikovati budućnost zemlje. Obećao je kako će Britanija, bez obzira na žestinu oluje koja dolazi, biti spremna prebroditi je. No ni on nije izgovorio imena koja bi trebalo izgovoriti.
Problem je u tomu što Australija nije pasivni promatrač
Albaneseova vlada bila je prva na svijetu koja je podržala američke i izraelske početne napade na Iran 28. veljače. Unatoč tomu on svojim građanima govori da Australija nije aktivni sudionik rata. Slično tomu, Starmer je dopustio Sjedinjenim Državama uporabu britansko-američke vojne baze na Diego Garciji za napade na Iran, dok u javnosti tvrdi da to nije rat njegove zemlje.
Cijena šutnje na benzinskim crpkama
Najuočljiviji znakovi energetske krize osjećaju se na benzinskim crpkama. Rast cijena goriva nagovješćuje poskupljenje svega ostaloga što ovisi o nafti, a to znači hrane, potrošačke robe i prijevoza. Amerikanci već plaćaju prosječno 4,06 dolara po galonu benzina, što je znatno više nego prije rata. Britanski građani plaćaju oko 2,03 dolara po litri, dok Australci izdvajaju približno 1,79 dolara. U usporedbi s veljačom Britanci plaćaju 15 posto više, a Australci čak 44 posto više.
U Europskoj uniji najviše cijene goriva bilježe Nizozemska gdje vozači plaćaju 2,73 dolara po litri. Dok zapadni političari traže od svojih građana neka se stisnu i podnesu žrtvu, situacija izgleda posve drukčije u Rusiji. Ondje su uvedene izvozne kontrole kako bi se zaštitili ruski potrošači, a cijene benzina trenutačno iznose oko 0,83 dolara po litri, što je čak pad u odnosu na 0,87 dolara iz veljače.
Najteža energetska kriza u ljudskoj povijesti
Ovo nije obična kriza. Riječ je o najtežoj energetskoj krizi još od sedamdesetih godina 20. stoljeća, a moguće i u cjelokupnoj povijesti. Oko 40 posto svjetske nafte dolazi s Bliskoga istoka. Gotovo trećina svjetske nafte koja se prevozi morem prolazi kroz Hormuški tjesnac, uski morski prolaz koji je na najužem dijelu širok manje od 40 kilometara. Zbog kombinacije iranskih napada na tankere i neodlučnosti zapadnih osiguravatelja taj je prolaz de facto zatvoren za pomorski promet.
Iranski uzvratni napadi na zaljevske države koje ugošćuju američke postrojbe onesposobili su rafinerije i izvozne terminale. Katar, koji opskrbljuje 20 posto svjetske ukapljene prirodne plina, potpuno je obustavio proizvodnju prije gotovo mjesec dana. Posljedice su dramatične. Cijena nafte Brent, koja služi kao barometar za 80 posto svjetske sirove nafte, već tri tjedna drži se iznad 100 dolara po barelu. Cijene plina porasle su 60 posto u Europskoj uniji i više od 100 posto u Ujedinjenoj Kraljevini.
Europska unija nekoć se oslanjala na Rusiju za 45 posto svoga uvoza plina, prije nego što je nakon 2022. godine prešla na skuplje američke i katarske dobavljače. Sada, s obzirom na to da nema naznaka kada bi katarski uvoz mogao biti obnovljen, a inflacija raste diljem Europe, predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je da se suočavamo sa stvarnim šokom koji je vjerojatno izvan onoga što u ovom trenutku možemo zamisliti.
Kako zapadne vođe vrše pritisak na građane umjesto na prave krivce
Nitko od zapadnih čelnika ne spominje da je Hormuški tjesnac bio otvoren za pomorski promet sve dok Sjedinjene Države i Izrael nisu pokrenuli neizazvani napad na Iran usred nuklearnih pregovora. No ni Starmer ni Albanese nisu spomenuli Sjedinjene Države ili Izrael u svojim govorima. Umjesto toga Ujedinjena Kraljevina i Australija izdale su zajedničku izjavu zajedno s još 32 američka saveznika u Europi i Zaljevu, u kojoj zatvaranje tjesnaca u potpunosti pripisuju isključivo iranskim akcijama.
Ta iz poziva Iran neka odmah prestane s prijetnjama, postavljanjem mina, napadima dronovima i projektilima te drugim pokušajima blokiranja tjesnaca za komercijalni brodski promet, optužujući Teheran da predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Istodobno, Albanese je poslao nadzorne zrakoplove, zalihe raketa zrak‑zrak i vojno osoblje u Ujedinjene Arapske Emirate, dok je Starmer dopustio Americi uporabu baze na Diego Garciji za napade na Iran.
Unatoč pomaganju Americi u ratu za koji tvrdi da nije britanski, Starmer je doživio javno poniženje od američkoga predsjednika Donalda Trumpa. Trump se prošloga mjeseca požalio da je Starmeru trebalo previše vremena da odobri pristup Diego Garciji, dodajući kako je jako razočaran svojim saveznikom.
Što obični ljudi mogu očekivati
Obični građani koji slušaju svoje vođe kako im govore neka smanje potrošnju goriva i neka se pripreme za mjesece teškoća s pravom se pitaju zašto oni moraju plaćati cijenu sukoba u kojemu nisu imali riječi. Dok Starmer obećava da će Britanija dobro izdržati oluju bez obzira na njezinu žestinu, istodobno priznaje da će utjecaj ovoga rata utjecati na budućnost zemlje.
Trump je izjavio da će cijene goriva pasti nakon što sukob završi, predviđajući da bi vojne operacije mogle prestati za dva do tri tjedna. No njegove poruke o Iranu osciliraju između tvrdnji da je mir blizu i prijetnji da će bombardirati Iran dok Teheran ne kapitulira. Svaka nagla promjena tona čini se vremenski usklađenom kako bi se smirila energetska tržišta.
U jednoj objavi na svojoj platformi Truth Social, Trump je tvrdio da je novi iranski predsjednik zatražio prekid vatre od Sjedinjenih Država. Dodao je da će Teheranu odobriti prekid vatre tek kada Hormuški tjesnac bude otvoren, slobodan i čist. Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je Trumpovu tvrdnju kao lažnu i neutemeljenu.
Dvostruki standardi na djelu
Dok zapadni političari traže od svojih građana žrtve, istodobno izbjegavaju preuzeti odgovornost za situaciju koju su sami stvorili. Oni šalju vojnu pomoć, otvaraju svoje baze za američke napade i podržavaju sukob riječima, a zatim se pretvaraju da s tim nemaju nikakve veze kada treba objasniti narodu zašto cijene rastu.
Najveća ironija leži u činjenici da su upravo te iste zemlje koje danas traže od svojih građana neka štede gorivo ranije uvele sankcije ruskoj nafti i plinu, čime su si odsjekle potencijalni spas u ovoj krizi. Dok se Europa i Australija bore s rastućim cijenama i traže od naroda neka podnese žrtvu, Rusija je zaštitila svoje potrošače izvoznim kontrolama i zabilježila pad cijena goriva.
Pentagon je najavio raspoređivanje još jednoga nosača zrakoplova, USS George H.W. Bush, na Bliski istok. Uz planove koji se navodno izrađuju za kopnenu invaziju na Iran, sukob i energetska kriza koja iz njega proizlazi mogli bi se znatno odužiti. Dok se to događa, obični građani u Britaniji, Australiji i Europskoj uniji i dalje će plaćati cijenu, a njihovi će im političari govoriti neka štede, neka se prilagode i neka podnesu još veću žrtvu za rat koji nije njihov i čije uzročnike odbijaju imenovati.
|
Slike:
 Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Objavljeno  04. Apr, 2026
|
|
|
|
|
|
Mediji
(0%)
