|
13. 05. 2025 |
 |
Na sunčanim ravnicama juga Španije odvija se tiha, ali žestoka borba – drevne masline, neke stare i preko 1.000 godina, masovno se čupaju kako bi ustupile mesto ogromnim solarnim farmama.
Regionalna vlast Andaluzije koristi zakon iz Frankove ere o eksproprijaciji zemljišta, proglašavajući uklanjanje maslinjaka „javnim interesom“. To je izazvalo oštar otpor među lokalnim uzgajivačima masline, koji u tome vide uništavanje i svoje egzistencije i kulturne baštine. Dok Španija predvodi evropski prelazak na obnovljive izvore energije, sukob sve jasnije pokazuje sudar zelene agende s očuvanjem tradicije i plodne zemlje.
U središtu spora nalazi se provincija Haen, poznata kao „svetska prestonica maslinovog ulja“. Više od 600.000 hektara ovde je pokriveno maslinama, u pejzažu toliko gustom da ga nazivaju „More maslina“. Mnoge od ovih maslina zasađene su još u rimsko doba.
Ali sada kompanije za obnovljive izvore energije, poput Grinalije, otkupljuju ili nasilno preuzimaju zemljište kako bi postavile solarne panele – i do 100.000 stabala moglo bi biti uništeno.
„Ovo je zločin“, kaže Fransisko Kampos tvrdeći da se plodna zemlja uništava zarad profita korporacija, a bez ikakve koristi za lokalno stanovništvo.
Zvaničnici umanjuju razmere štete, tvrdeći da će biti uklonjeno „samo“ 13.000 stabala, ali udruženja građana i vlasnici zemlje odbijaju da poveruju u te brojke. Rafael Alkala, portparol pokreta otpora, kaže da eksproprijacije predstavljaju „ucenu“, jer se zemljoposednici prisilju na štetne ugovore pod pretnjom još nižih naknada.
Gubici nisu samo simbolični. Kooperativa La Loperana iz mesta Lopera procenjuje da bi gubitak 500 hektara maslinjaka smanjio godišnji prihod za čak 2 miliona evra. Za male poljoprivrednike, poput Huana Kamposa, 67, čija porodica generacijama obrađuje isto imanje, to je kraj svega: „Uzimaju nam hleb iz ruku“, kaže on.
Solarne farme protiv maslinjaka – borba za špansko selo
Španija planira da do 2030. godine čak 81% električne energije dobija iz obnovljivih izvora, što je čini liderom u solarnom i vetroenergetskom sektoru. Ali kritičari upozoravaju da ubrzana dekarbonizacija gura seoske zajednice na marginu. Madridova agresivna zelena agenda okrivljena je i za nedavni kolaps elektro-mreže na Iberijskom poluostrvu krajem aprila.
Iako industrija tvrdi da donosi dobit od poreza, lokalci ističu da se radna mesta ne otvaraju, dok se tradicionalna poljoprivreda uništava. Pojavili su se i ozbiljni prigovori na račun transparentnosti – energetske firme navodno cepkaju projekte kako bi izbegle strože ekološke provere.
Ulog je daleko veći od ekonomije. Maslinjaci Andaluzije nedavno su predloženi za UNESCO-ovu svetsku baštinu, zbog svog kulturnog i ekološkog značaja. Ova stabla pomažu u borbi protiv dezertifikacije i klimatskih suša koje pogađaju region.
Međutim, dok solarni paneli prekrivaju vekovne maslinjake, farmeri upozoravaju na još dublju krizu – depopulaciju. „Moja deca će morati da napuste selo jer ovde više neće biti posla“, kaže Huan.
Pravni procesi i protesti su u toku, ali vreme ističe. Eksproprijacije su već krenule, a borba u Haenu postaje simbol globalne dileme: Može li se energetska tranzicija sprovesti, a da ne uništi zajednice i prirodu koju bi trebalo da sačuva?
Za sada, masline – i ljudi koji od njih žive – ostaju taoci „zelene budućnosti“.
|
Slike:
Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|