|
| 13. 05. 2025 |
  |
S oprezom
Imunološki zavod u Zagrebu, institucija s više od stoljetne tradicije u proizvodnji seruma i cjepiva, doživl ključnu fazu revitalizacije. Dana 12. svibnja 2025. godine u Rugvici započela je izgradnja novog postrojenja za proizvodnju antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica, vrijednog 5,8 milijuna eura, kao dio ambicioznog plana ulaganja od 90 milijuna eura za tri nova pogona – za antitoksine, preradu krvne plazme i proizvodnju lijekova iz plazme. Dok ovaj projekt obećava jačanje hrvatske biomedicinske industrije, budan dio javnosti izražava zabrinutost: je li revitalizacija dio plana Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za jačanje lokalne proizvodnje cjepiva, uključujući mRNA cjepiva čija sigurnost još uvijek nedovoljno istražena?
Povijest i značaj Imunološkog zavoda
Imunološki zavod ima bogatu povijest proizvodnje seruma, antitoksina i cjepiva, pridonoseći javnom zdravlju u Hrvatskoj i regiji. Nakon godina zastoja, navodno zbog “zastarjele infrastrukture i financijskih poteškoća”, odluka Vlade Republike Hrvatske iz 2022. godine o revitalizaciji zavoda označila je novi početak. Novi pogoni u Rugvici obećavaju gospodarski razvoj Zagrebačke županije kroz nova radna mjesta i privlačenje stručnjaka, ali opravdano je postaviti pitanje jesu li ovi planovi samo uvod u proizvodnju kontroverznih mRNA cjepiva.
Fokus na antitoksine i plazmu – ali što je sljedeće?
Projekt u Rugvici trenutno se usredotočuje na proizvodnju antitoksina protiv zmijskog otrova, što je ključno za javno zdravstvo u ruralnim područjima, te na preradu krvne plazme i proizvodnju lijekova iz plazme. Ovi ciljevi smanjuju ovisnost Hrvatske o uvozu ključnih medicinskih proizvoda i jačaju zdravstvenu sigurnost. Međutim, javnost brine hoće li Imunološki zavod, s obzirom na svoju povijest proizvodnje cjepiva, uskoro krenuti u proizvodnju mRNA cjepiva.
mRNA cjepiva su pokazala svoju „sigurnost i učinkovitost“ tijekom plandemije COVID-19, a njihove posljedice i dalje pune rubrike s naslovima „iznenada“… Izvješća i studije o štetnostima ovih cjepiva izlaze u javnost sve češće, stoga ne čudi skepticizam. U tom kontekstu, moguća uključenost Imunološkog zavoda u proizvodnju ovakvih cjepiva izaziva pitanja o prioritetima i sigurnosti.
Veza s WHO-ovim programom: Poticaj ili pritisak?
WHO aktivno promiče jačanje lokalnih kapaciteta za proizvodnju cjepiva, s naglaskom na mRNA tehnologiju zbog njene navodne „fleksibilnosti u borbi protiv novih patogena“. Ovaj program uključuje prijenos tehnologije i podršku zemljama srednjih prihoda, poput Hrvatske, kako bi se „smanjila ovisnost o globalnim dobavljačima“. Iako nema službenih potvrda da je revitalizacija Imunološkog zavoda izravno povezana s WHO-ovim inicijativama, vrlo je izvjesno da pritisak za uvođenje mRNA tehnologije i cjepiva dolazi prvenstveno iz međunarodnih krugova. To se, uostalom, može pročitati i između redaka izjave hrvatske ministrica zdravstva Irene Hrstić, inače jake zagovornice cjepiva i cijepljenja u doba plandemije, koja je rekla da je ovo “projekt od interesa za Hrvatsku, regiju ali i čitavu Europu”.
Strateški značaj i međunarodna dimenzija
Revitalizacija Imunološkog zavoda pozicionira Hrvatsku kao potencijalnog regionalnog lidera u biomedicini, ali to je dvosjekli mač ukoliko se proizvodnja usmjeri prema razvoju i proizvodnji mRNA cjepiva. Ako bi se zavod uključio u WHO-ov program, to bi moglo privući investicije, ali i izazvati otpor dijela javnosti koja sumnja u sigurnost ove tehnologije. Trenutni fokus na antitoksine i plazmu odražava oprezan pristup, ali pitanje budućeg uključivanja u proizvodnju cjepiva ostaje otvoreno.
Oprez i pogled u budućnost
Projekt revitalizacije treba dočekati s oprezom, jer je politički tajming i motiviranost svečanog početka radova uoči izbora i više nego očigledan. Dodatno, nedostatak jasnih informacija o budućim planovima, pa i planovima za mRNA cjepiva, o kojima se zasad šuti, kao i o suradnji s WHO-om, pojačava skepticizam u javnosti, posebice ako se sigurnosna pitanja ne adresiraju transparentno.
Dok projekt u Rugvici napreduje, fokus na antitoksine i plazmu nudi sigurniji put prema prihvaćanju od strane javnosti. No, ispred Imunološkog zavoda je dalek put do izgradnje povjerenja, a potencijalni prijelaz na mRNA tehnologiju zasigurno će trajno narušiti taj proces.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
Objava: 13. 05. 2025 
50 ogleda, 
0 komentara
